[ Moje priče
]
15 Januar, 2010 10:56
Lako je reći kako je sve to počelo, davne 1991, sa prvim pacijentom koji je došao sa neizdržljivim pečenjem pri mokrenju, za koji urolozi nisu našli razlog. Nekako se podesilo da je došao kod mene, popričasmo detaljno, videh šta je urađeno i šta nije, i setih se sasvim nove stvari u to vreme, infekcije hlamidijama. Tada se nisu rutinski radile, u mojoj oblasti nije ih niko radio. Poslah ga da uradi bris, vratio se posle dva dana, potvrđena dijagnoza, dadem mu terapiju i posle dva dana samo što mi stope ljubio nije...on kao nov. Tako sam počela da radim novu oblast koja je uskoro postala moj "specijalitet". Dolazili ljudi odasvuda...i malo pomalo iskristalisalo se da je popriličan broj bolesnika imao dodatni problem: sterilitet. Nisu ga povezivali sa hlamidijama niti ureaplazmom, drugaricom hlamidije koja ide s njom ruku pod ruku. Samo su znali da nemaju dece...polečim ih, i posle toga dobijemo dete...prvo, drugo..treće...čovek s početka priče dobije unuku tim putem...i malo pomalo počeše da mi stižu parovi odasvuda, pročulo se...i postavih simpatičan uslov lečenju: da je prva fotografija bebe moja. Uslov koji su svi rado ispunjavali. Kad je u albumu bilo 27 beba, zainteresuje se RTS, pošalju ekipu, reportaža kao puslica, gledana, ponavljana. Posle nje stiže mi pismo i u njemu se damica izvinjava što mi ranije nije poslala sliku, ali eto, nemam 27 nego 28 beba...
Posle počele da novine pišu, a sa svakim člankom stigne nekoliko parova. Jednog dana bila sam baš loše volje, idem na dežurstvo, a umorna, i nešto mi pade na pamet da imam 29 beba u albumu, pa zvockam sinu: "Eto, imam 29 beba, baš bi bilo lepo da ih je 30!"
"Baš si smešna", reče mi sin, "kad bi svi imali po 29 beba, gde bi nam bio kraj?".
Stignem na dežurstvo, a moja sestra kaže da polako uđem...mislim, težak slučaj...a iza vrata par koji nije imao decu 10 godina, drže prelepog dečaka i on mi lično pruža svoju sliku! Moja trideseta "beba"! Raspoloženje odmah maksimalno, javim sinu, a on će: "E, baš si smešna!"
Još neko vreme prođe, a draga osoba me zapita znam li slučajno nekoga ko se bavi infekcijama Ureaplazmom. "Znam namerno", odgovorih, i zakažem pregled. Sada čekamo 38. bebu...Sve u albumu su veoma lepe bebe, biće i ova...neka je živa i zdrava!

Posle počele da novine pišu, a sa svakim člankom stigne nekoliko parova. Jednog dana bila sam baš loše volje, idem na dežurstvo, a umorna, i nešto mi pade na pamet da imam 29 beba u albumu, pa zvockam sinu: "Eto, imam 29 beba, baš bi bilo lepo da ih je 30!"
"Baš si smešna", reče mi sin, "kad bi svi imali po 29 beba, gde bi nam bio kraj?".
Stignem na dežurstvo, a moja sestra kaže da polako uđem...mislim, težak slučaj...a iza vrata par koji nije imao decu 10 godina, drže prelepog dečaka i on mi lično pruža svoju sliku! Moja trideseta "beba"! Raspoloženje odmah maksimalno, javim sinu, a on će: "E, baš si smešna!"
Još neko vreme prođe, a draga osoba me zapita znam li slučajno nekoga ko se bavi infekcijama Ureaplazmom. "Znam namerno", odgovorih, i zakažem pregled. Sada čekamo 38. bebu...Sve u albumu su veoma lepe bebe, biće i ova...neka je živa i zdrava!

15/01/2010, 11:25
Sin je rekao "Bas si smesna"
A ja kazem bas se imas cemu smejati i radovati!
15/01/2010, 11:27
Ne, ti,sanjarenja56 nisi smešna,ti si darodavna i darotvorna.Pozdrav
15/01/2010, 11:58
Vratih se da još jednom pročitam.Posle ovakve priče,da mogu samo bi izbrisao naslov.Ne i nisi smešna već čovekoljubljiva ma pravi pozitivac.
15/01/2010, 12:05
Ti si draga Bozji dar.Cast je poznavati te,pa makar i ovako.
:*
15/01/2010, 12:43
Ne volim bele mantile ni bolnice ni bolesti... a kad pošteno priznam, da ne postoje, slepo crevo bi me ubilo još kao dete, a mnogi koje volim ili sam volela ne bi postojali...
Možda sam zato uvek volela svoj beli mantil, jer nekome je omogućio da živi normalno...
15/01/2010, 14:13
smešna nisi. nasmejana jesi. i mi sa tobom.
Prijatno!
15/01/2010, 16:05
Могу да замислим твоју радост!
Дивим се твојој хуманости! :*
15/01/2010, 18:34
:)))
15/01/2010, 18:47
Pa kad su ovako slatke ko da im odoli. Želim ti još mnogo mnogo slika ovih slatkiša u najslađem albumu na svijetu.
Živa nam bila.
pozdrav
15/01/2010, 19:19
Nešto mislim, pa ti imaš 40 beba:)...
Jako lepo...
15/01/2010, 20:23
Casper, neizmerno se radujem svakoj bebi!
15/01/2010, 20:23
Честитке, драга докторко, а Богу хвала кад вас има такијех који хоће, знају и умеју. Лепо је познавати те. Грлим!***
15/01/2010, 20:25
Jovane, ne treba brisati naslov, sin nije mislio ništa loše..samo ga je nasmejavala moja "žalopojka".
15/01/2010, 20:25
Unajedina, hvala :)))
15/01/2010, 20:26
anam, jel ti to ni mene ne voliš????
15/01/2010, 20:27
Domacice, jesam nasmejana...imamm i razloga, zar ne?
15/01/2010, 20:27
Behappy, velika je to radost!
15/01/2010, 20:28
Šuky, znam da znaš priču uživo, pa :)))
15/01/2010, 20:29
Mandrače, nastojaću i dalje da ih bude što više...ne zna se koja je beba od koje lepša!
15/01/2010, 20:29
Anam, da, vrlo sam plodna mama :)))))
15/01/2010, 20:31
Pričalice, ovo nije moj posao...samo moje zadovoljstvo!
15/01/2010, 23:36
To baš liči na tebe, da sebi stalno postavljaš više standarde :)
Lepo je raditi tako human posao. Svaka čast na uspehu.
16/01/2010, 07:56
rado citam vase price
i uzivam u njima hvala lijepa
16/01/2010, 08:18
Poluuspavanka, u pravu si...liči na mene...pa gde bih stigla da tako ne radim?
16/01/2010, 08:18
Elena, dobrodošla na moj blog! Nisam te do sada primetila!
P.S. Blogeri ne persiraju...